Zvjezdana Šantek – Izleti u prirodu (3)

Prvomajska šetnja šumom

Autori Zvjezdana i Ivan Šantek /01.05.2011./
Prvomajska nedjelja je osvanula oblačna, ali ipak bez najavljene kiše. Sasvim dovoljno kiše palo je prethodne večeri i noći, pa je tako laknulo građanima koji su se uputili na prvomajski grah u Maksimir. Gradonačelnik Bandić je pripremio 37000 porcija graha za građane Zagreba, a onih par prosvjednika koji su prijetili neredima teško će se moći naguravati s gladnim posjetiocima Maksimira, kad zamiriši grah i Bandićevi karanfili. Mi smo se odlučili
za mirnu nedjelju , te se nismo uputili na Bandićev grah ,već u našu lijepu, kišom okupanu šumu.
S obzirom na to da smo ljubitelji gljiva, nije nam teško hodati kilometrima kroz šumu, a sve u cilju pronalaženja gljiva. Ali.., ni od smrčaka, smrčkovica a ni đurđevača niti traga!
Badava grmljavina i obilna kiša; izgleda da još nije dovoljno sparno za gljive…
Negdje iza lovačkog doma osjećao se jak i neugodan miris paljevine, a dio izgorjele šume uz sam put je pokazao da je tu doista gorjelo. Srećom, nije zahvaćena veća površina, a sinoćnja kiša je došla u pravo vrijeme, kako se čini. Je li to slučajno ili namjerno zapaljeno? Nije ovo
usamljen slučaj. Tko se sve kreće šumama i kakve su čije namjere, nemoguće je procijeniti, može se samo apelirati na svijest pojedinaca. Čuvajmo naše šume!
Nekoliko današnjih fotografija:


Dio opožarene šume


Brana Trnava


Gorsko zrcalo poslije kiše


Đurđice u šumi iznad stijene


Puž


Pogled s brane unatrag

Od M.Trnave do „Runolista“
Autori Zvjezdana i Ivan Šantek /31.3.2011./

Danas smo odlučili krenuti iz M.Trnave preko Prostiješna kroz Krsišće i Šelendiće na planinarsku stazu 22, te tom stazom doći na Gornji Mrzljak i „ Runolist“(830 n/m), lijep planinarski dom na obroncima Medvednice. Krasan,sunčan dan , pa smo (oko pola 11) krenuli.
Osjeća se da je proljeće tu; radovi u vrtovima su u punom jeku,a cvijeće uz put upravo privlači pogled svojim vedrim bojama.

Šumsko cvijeće – ljubičice


Pogled na naselje Ročići


Moderna klijet na Prostješnju

Sa staze s oznakom 22 koja vodi od Markuševca do Hunjke se vidi kako je i ovdje kao i širom Medvednice prisutna devastacija i sječa šume na svakom koraku. Zašto se ovo tolerira?! Ne vidi se nikakva sadnja i pomlađivanje šume, već je sve ostavljeno po principu da se samo nekako obnavlja, pa tako imamo šikare i divlje gustiše iz kojih nema teorije da izraste zdravo stablo. Očito neke ljude koji gospodare našim šumama zanima samo osobni profit pa se tako ruše nemilice zdrava stabla tamo gdje se uopće ne vidi potreba prorede. Odvoze samo trupce, a krošnje i granje ostaje razbacano posvuda .To neće tako brzo istrunuti; zar nije potrebno zbrinuti i taj dio stabla? Zar se ne može, kad su već uništili stabla, barem očistiti teren za sobom i posaditi nove mladice? Zar mi moramo uvoziti smjese za malčiranje iz Češke i sličnih zemalja? Šikare i trnje koje raste umjesto šume ne smeta jedino divljim svinjama, zmijama i paucima.
No, drago nam je bilo i kad smo iz jedne od takvih šikara začuli šuškanje i roktanje jer to znači da ima nečeg živog, a sudeći po broju lovačkih čeka svuda naokolo, loše se piše i tom malom broju preostale divljači.
Kako smo se malo zadržali u razgledavanju ,vjerojatno smo uznemirili jednog malo srditijeg stanovnika šikare koji nam je glasnim puhanjem i roktanjem dao do znanja da mu nije drago što smo na njegovom teritoriju, pa smo se udaljili velikim i brzim koracima…


Ova zmija bjelica umalo je stradala pod našim gojzdericama


Proljeće i lijepo vrijeme izmamilo je ovu zmijicu na vidjelo dana


Jedna od mnogobrojnih lovačkih čeka iznad Markuševca


Još jedna devastacija šume

Šuma kod Donjeg Mrzljaka se počela pomalo zelenjeti, a šumskog cvijeća ima posvuda. Kod odmorišta Gornji Mrzljak malo smo odmorili uz miris crnogorice, te natočili svježe vode s izvora.


Odmorište Donji Mrzljak


Odmorište Gonji Mrzljak


Putokaz prema Runolistu

Kako smo odlučili ići do „Runolista“,prešli smo preko Bikčevićeve staze i nastavili ugodnom stazom uz koju se širio miris šumskog cvijeća prema“ Šumarevom grobu“ i „Tigrovom oku“.
Dolazimo do mostića prema jezercu „Tigrovo oko“. „Šumarev grob“ je izvor i stijena iznad jezerca, a na tom je mjestu šumar A. Leustek zaželio biti pokopan .Kako tadašnje gradske vlasti to nisu dozvolile, sahranjen je na groblju u Šestinama, a ovo je svojevrsna uspomena na njega , kao i Leustekova staza. Umjetno jezerce „Tigrovo oko“ je ,kako kažu stranice parka prirode,napravljeno 1994.g.malom branom na potoku. Ime je dobilo po pripadnicima Prve brigade Gorskog zdruga Tigrovi koji su u vrijeme domovinskog rata imali sjedište u pl. domu „Runolist“(830n/m).To je možda i najljepši pl. dom na Medvednici, po našem mišljenju.


Jezerce Tigrovo oko


Planinarski dom Runolist, pogled straga

Ali, nemoguće je ne primijetiti i ovdje devastaciju šume u pravcu zapada, pa se i planinari organiziraju i prosvjeduju protiv ovakvo nemilosrdnog uništavanja šuma. Kakav je to park prirode u kojem se ne može stati na kraj ovakvom lošem gospodarenju šumskim fondom?!
U ovoj zemlji ništa se neće popraviti bez prosvjeda, kako izgleda.


Devastacija, nigdje pošumljivanja


Pogled sa Sela na Pečovje, OŠtrec i Lipu Rog


Svježe markacije na Selma

U pl. domu“Runolist“smo probali štrudlu od kopriva i sira, a s obzirom da su sada koprive mlade, evo jedne ideje što ispeći slijedećih dana. Treba iskoristiti iz prirode ono što je zdravo, a besplatno.
Povratak nam je bio malo drugačiji, naime, sa staze 22 smo se odvojili i skrenuli na Sela i Jelovec, te se spustili na branu Trnava. Dosta kilometara za danas, evo nas kod lovačkog doma u 16 sati ,a odmah sutra idemo u berbu kopriva… Pozdrav čitateljima bloga

Raspoloženo društvo na Pečovju
Piše Ivan Šantek /20.03.2011./-

U nedjelju 13.3.2011. sam krenuo sam na Pečovje. Za razliku od sredine tjedna kada je bila još prava zima, nedjelja je već sličila na proljetni dan. Na višem dijelu staze bilo je vrlo toplo.
Tu na stazi sam susreo ovo društvo domaćih planinara, tj. dio društva spremnog za malo izazovniju stazu.

Raspoloženo društvo na Pečovju, Franjo (zadnji s lijeva) je inače dobar poznavatelj Pečovja koji ovdje poznaje svaki kamen i svako stablo, a otkriven je misterij patuljkove špiljice s Pečovja; upravo Franjo je postavio vrtnog patuljka za čuvara male špilje.


Patuljak u špilji


Pogled na šumu ispod stjene


Pogled s Pečovlja, brdo u sredini slike je Zrnetina sa TV repetitorom
Pozdrav !

Od Markševečke Trnave uz Gorsko Zrcalo do Hunjke i Horvatovih 500 stuba
Autori Zvjezdana i Ivan Šantek /09. 03.2011./
Jutro je hladno, iako je prije mjesec dana već izgledalo da će proljeće požuriti, to se nije dogodilo i na početku trećeg mjeseca smo još u polu-zimskom ugođaju. Temperatura zraka ujutro je bila oko -3,a nešto poslije 10 sati tek stupanj, dva viša. Uz rub potoka se formiraju ledene figure iako je ožujak. S glavnog puta koji vodi od M. Trnave prolazimo uz lovački dom, nastavljamo dalje uz branu Trnava te kod putokaza za Gorsko zrcalo skrećemo desno.
Kod Gorskog zrcala se odvalilo nekoliko stijena i panj s korijenom, pa malo stajemo da bi to promotrili. Zima i led rade svoje. Zadnji puta kada smo prolazili ovuda išli smo tragom Kolarića i nije bilo odvaljenog kamenja.


Gorsko zrcalo

Prolazimo pokraj većeg, zapuštenog objekta vodocrpilišta, zatim i pokraj starog vodocrpilišta Tisova peć i penjemo se dalje prateći markacije s brojem 23. Staza je dobro obilježena.
U stijenama i tlu vidi se prepoznatljiv zeleni škriljevac. Inače se zeleni škriljevac puno koristio u gradnji mnogih objekata na Medvednici.
Već je poznato da je ovaj uspon dosta oštar, pa se već na prvim zavojima treba malo raskomotiti bez obzira na nisku temperaturu. Prošli puta kada smo išli na Hunjku imali smo dosta loše vremenske uvjete; snijeg je bio viši i mokar, a stalno je padala kiša ili snijeg, tako da je ovo danas u usporedbi s tim prava pjesma. Ovo je vrlo lijepa staza i nije dosadna, no ipak ovdje ne srećemo puno planinara i izletnika.


Čaj ispred najtežeg uspona

Uspon iznad Tisove peći

Prije možda i naj oštrijeg uspona do sada, malo se potrebno okrijepiti čajem. U nekim pl. kartama se ovaj dio zove Hornjak, u nekima piše Ornjak, tako da ovisi koju kartu imate.
Dakle, Hornjak ćete lako prepoznati po prilično dugom, strmom usponu. Staza je dobro obilježena i ako se prate oznake nemoguće je zalutati. U zimskim uvjetima za prosječnog izletnika od Trnave do Hunjke ima 2 sata i barem 20min, a i malo odmora i fotografiranje uzme nešto vremena.


Šumskom stazom na Hunjku

I dalje pratimo stazu 23 i idemo po vrhu kroz crnogoricu. Sa zagorske strane šuma je gusta da je u njoj mračno. I evo nas kod ove kućice koja služi kao sklonište u slučaju nevremena.

I evo nas na Hunjki, sada se treba spustiti do Horvatovih stuba. Nemamo vremena za duži odmor, pa ne ulazimo u Malu Hunjku, ali drugi puta ćemo navratiti.


Evo nas na Hunjki


Velika Hunjka ili Zvonimirov dom

Spust do Horvatovih stuba traje 30 min. Dijelovi livade koji su izloženi suncu su vodenasti i klizavi jer je počelo naglo otapanje snijega i leda, a neki dijelovi koji su u sjeni su zaleđeni, pa silazak može potrajati. Priroda je prekrasna i pogled prema Zagorju je lijep, pa nema smisla samo prozujati.


Smjer prema Horvatovim stubama


Informativni pano

Drvo tisa

Putokazi

Početak stuba odozgo prema dolje

Vladimir Horvat (rođen1891.u Krašiću; umro 1962.) je bio novinar, planinar, fotograf i karikaturist. Prije svega bio je veliki zaljubljenik u prirodu i planine. Kako je nakon 1. svj. rata (u kojem je obišao mnoga ratišta) obolio, posvetio se prirodi, a bio je i vegetarijanac.
Očigledno mu je boravak u prirodi i planinama koristio. Bio je aktivan planinar koji je planinario po mnogim planinama Evrope. Nakon 2.svj.rata posvetio se uglavnom Medvednici i tada uz svoj novinarski i fotografski rad, počinje raditi na oblikovanju stuba u tada nepristupačnom kraškom dijelu Medvednice. Stube je radio ispočetka sam, a kasnije je imao pomagača. Počeo je 1946. a završio 1953. Radio je zimi i ljeti, kad god je našao vremena, a ne treba zaboraviti da nije bilo cesta i prijevoza kao danas. Morao je pješačiti iz grada i isto se tako i vraćati nakon napornog rada. Tramvaj koji vozi do Tunela počeo je voziti tek 1951. pa mu je to olakšalo put. Stube ne odskaču od okoliša; samo su prilagođene izletnicima. Ima tu svega: Patuljkova spiljica, spilja Medvednica, kamen „Moj naklon“, Tisin ponor…


Malo je sklisko


Kamen moj naklon


Tisin ponor dubina 15m


Silazi se oprezno


Špilja Medvednica

Otvor u stropu špilje

Unutrašnjost špilje Medvednice

Izlaz iz špilje prema odmorištu Srnec

Visinska razlika između 1. i posljednje stepenice je 103 metra, a njihova vodoravna udaljenost je oko 300 m. Svaka 50-a stuba označena je brojem da bi posjetitelji znali koliko su stuba prešli. Ovo je pravi mali otok kraških oblika na vapnenačkom terenu. Kako se može pročitati na stranicama parka prirode Medvednica, ima tu spilja, ponornica, stijena, jama ponikava i škrapa tako da izletnici mogu doživjeti raznolikost kraških oblika na relativno malom prostoru. Stube je nakon Horvatove smrti nastavio uređivati njegov pomagač Tomislav Jutrović, a obojica imaju svoju spomen ploču postavljenu na stijeni uz spilju Medvednicu.
Kako su stube s vremenom postale zapuštene, park prirode Medvednica ih je uredio i očistio, te su postavljeni rukohvati i klinovi. Kod izletišta Srnec (nema tu nikakvog planinarskog doma kao što bi se moglo pomisliti), su tek dva stola s klupicama i jedno malo sklonište s druge strane potoka Bistri jarek.

Spomen ploče


Izletište Srnec i potpunu zaleđeni potok


Putokaz za Stubicu

Nakon ovog obilaska čeka nas još uspon po ovih 500stuba i još pola sata strmog uspona do Hunjke, a kako još do kuće imamo dosta kilometara za prevaliti, na brzinu smo popili čaj i kavu u Hunjki (Zvonimirov dom) i žurno krećemo natrag prema G.zrcalu i Markuševačkoj Trnavi.


Na 200toj stubi


Mali odmor uz cappucino


Natrag istim putem

Doma smo stigli do 5 sati, a ovo je bio interesantan izlet. Naporno je bilo, ali i lijepo…

Pozdrav čitateljima bloga

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: