Rudolf Pavleković – Slika u crkvi

Slika u crkvi

Štovani Markuševčani,
Drago mi je da vas mogu preko našeg markuševečkog bloga obavijestiti da su naš kraj i naša crkva obogaćeni još jednom vrijednim likovnim sadržajem.

Rudolf Pavleković nacrtao je na velikom platnu predivnu sliku našeg crkvenog “koruša”. Šarenilo likova u crveno-bijeloj boji Šimunske narodnje nošnje, lik Marije u nebeskom plavetnilu s djetetom u naručju i realistični prikaz crkve, kapelice i župnog dvora osvjaju ljepotom i vedrinom.
Slika će biti službeno predstavljena i blagoslovljena od strane jednog od biskupa Zagrebačke biskupije 28. listopada 2009. na Večernjoj misi u našoj crkvi sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu. /Ivan Ročić/

Recenzija slike, hrvatska verzija
Bok Carli,
Vidim da dobro napredujes sa tvojom umjetnoscu i mogu ti reci da slike odnosno slika, stvara domaci, neiskrivljeni ugodjaj. Ja vidim sliku projiciranu u danasnje doba. Osjeca se toplina krajolika i dobrocudnost ljudi. Crte lica su im gradski elegantne. Ne osjecaju se nelagodno u nosnji svojih predaka seljaka, tezaka, pogrbljenih ledja i izbrazdanog lica od vjetra i teske svakodnevnice, vec zrace ponosom sto su sinovi i kceri ovog kraja. Dah zajednistva i pobozosti slijeva se sa obliznjih brezuljaka u centar zbivajna iznad kojeg bdije Kraljica Hrvata.

Eto Carli tako ja to vidim iz daljine. Moj pogled “ODOZGO” sigurno se razlikuje od jednog “promatraca” koji nije nikad napustio taj kraj. Za njega je to svakodnevnica i on je cak i pomalo slijep za dobro, jer ga lose sa svih strana pritisce i zulja, a sam ne shvaca da je sa svim svojim cudima i osebinama dio tog kraja te tvoje slike. /Zvonko Šimunjak/

Detalj: Šarenilo likova u crveno-bijeloj bojiRecenzija slike, njemačka verzija
Gruß Gott Charly,
wie ich sehe du schreitest ganz schön Voran mit deiner Kunst. Ich kann dir sagen dass die Bilder bzw. Bild ein unverfelches, heimatliches Gefühl hergibt. Ich sehe dein Bild platziert in die heutige Zeit.
Es fühlt man die Wärme der Landschaft und Gutmütigkeit der Leute deren Gesichtzüge städtisch elegant sind. Sie fühlen sich nicht unwohl im Trachten ihrer Vorfahren, Bauern und Knechten mit gekrümmter Rücken und vom Wind und Landarbeit tief gerillten Gesichtern. Sie protzen vom Stolz, Söhne und Töchter dieser Landschaft zu sein.

Ein Hauch der Frömmigkeit und der Gemeinschaft strömt von den herumliegenden Hügeln ins Tal, Zentrum des Geschehens, über welchen die „Königin der Kroaten“ wacht.
So Charly, so sehe ich das aus der Ferne. Mein Blick „von OBEN“ ist bestimmt anders als eines „Betrachters“ der nie dieses Land verlas. Für ihn ist dies der Alltag. Bedrückt durch Lasten des Lebens ist er ein wenig blind für das Schöne und Gute, und bemerkt, begreift er nicht das er mit allen seinen Macken und Kanten selbst ein Teil dieser Landschaft, dieses deines Bildes ist. /Zvonko Šimunjak/

 

Štovanje lika Majke Božje Anđelske

 Detalj sa slike: Majka Božja Anđelska

Tri su razloga (inspiracije) za prikazivanje Majke Božje Anđelske na slici

1/ Majka Božja Anđelska kao skulptura nalazi se u našoj kapelici.

2/ Do početka drugog svjetskog rata Markuševec je bio centar Velike Prigorske županije, koja se prostirala od zapada na istok od Samobora do Križevaca i na jug do Draganića (mjesto između Jastrebarskog i Karlovca).
Na tisuće ljudi sve do 1952 dolazile na proštenje u Sveti Šimun sa naglaskom štovanja Majke Božje Anđelske.
Četrdesetih godina prošlog stoljeća odlukom Kaptola određeno da glavno proštenište zagrebčana postane Majka Božja Remetska. Ovo su podaci iz Ministarstva pravosuđa.

3/ Lik Majke Božje pojačava doživljaj duhovnosti slike /Rudolf Pavleković/

 

Arheološla nalazišta Markuševečkog kraja

Bok Ivane,
Javljam se u svezi teme o povjesti našegh mjesta.

Daleke 1969 i 1970 sam imao priliku malo istraživati sa profesorom Puškaš Mladenom iz OŠ Markuševec i jednim profesorom povjesti (stvarno sam zaboravil prezime) stare lokalitete po Markuševcu.

Došli smo do podataka da je u arheološkom muzeju zabilježeno nekoliko lokaliteta a nas je zainteresirala lokacija Gradiček (Ciki) iznad tvoje kuće. Kad smo došli na lice mjesta sreli smo dedu od Vlade zvanog Dominik. On nam je rekao da su već prije prvog svjetskog rata dolazile ekipe koje su kopale gore po vrhu. Ti stručnjaci su iskopali dvoja zaprežna kola, nešto kopalja i strelica ali i drugih predmeta. Sve do 1950 godine iz zemlje je virilo šest do sedam debelih hrastovih trijemova, širine skoro jedan metar.

Skica grba

Kad sam krenuo raditi u Gradski geodetski zavod u Petrovoj 116, tamo je radio kao pomoćni radnik neki Cik koji je donio kamenu ploču na kojoj se vidi grb grada Zagreba sa mjesecom i zvijezdom Danicom, a sa jedne i druge strane bila su dva lava u skoku. Taj je grb ostao i onda kad smo se mi preselili u Vukovarsku. Još dugo godina sam dolazio na Općinu i uvijek se divio tom grbu. Sad mi je žao da nisam napravio bar fotografiju. On je meni tvrdil da je taj kameni reljef veličine cca 30 x 60 cm našao iznad svoje kuće kad je čistio grmlje.

Nažalost gospodin Puškaš je rano umro pa nismo dalje nastavili istraživati. Što se pak tiče grba iz općine, uz malo istraživanja bi se mogao pronaći. To bi svakako trebao napraviti netko tko je radio u općini Maksimir. Kad je 1992 rađena rekonstrukcija grb je nestao a vjerojatno se nalazi u garaži kraj općine gdje su odlagali stare stvari.

Osim ove lokacije poznate su još četiri: Šelendići gornji, Kučer, Vidovec i Bačun

Ujedno sam saznao da su kod izgradnje DTR (kod Autodubrave) pronađeni ostaci rimske ceste koja je vodila od Ščitarjeva- Andauotonija, preko Resnika do Markuševca. Već se u starim podacima spominje ime Markuševec. Mogu nagađati, vjerojatno po nekom rimskom vojniku koji je nadgledao radove robova u Markuševečkim rudnicima srebra i kositra. O tim rudnicima postoje zapisi. Također na području Markuševca postoje zaseoci koji drastično podsjećaju na stara rimska prezimena: Batani (po rimskom vođi Batonu) Kormani, Ciki itd. Na starim mapama se vidi odraz grada koji arhitekti projiciraju na oblik grba grada. O ovome je bilo dosta ljudi upoznato, ali do nekog daljnjeg istraživanja nikad nije došlo.

Svako dobro,
PozdravRudi Pavleković Čarli

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: