Razvoj školstva u našem kraju

Razvoj školstva u našem kraju


Na slici lijevo je najstarija školska zgrada tzv. Pučka škola (nalazila se na početku ulice Štefanovec) građena za vrijeme vladavine Austro-ugarske monarhije (1859). Godine 2006. raritetna zgrada jee srušena i na njenom mjestu izgradit će se 2007.g. umirovljenički dom.

Za vrijeme državne zajednice Kraljevine Jugoslavije i Banovine Hrvatske i kratko nakon II svjetskog rata djelovala je tzv. Stara škola. Stariji građani Markuševca se je sjećaju. Na njenim temeljima napravljena je današnja zdravstvena ambulanta.

Takozvana Nova škola je istom napravlena malo iznad te srušene stare škole u ulici Brežovanka. Danas ta zgrada postoji a u njoj su smješteni uredi mjesne samouprave i Hrvatske pošte.

Današnja škola (na slici lijevo)napravljena je 1965. g. na lokaciji uz Markuševečku cestu. Uz nju je 2003. g. dograđena je sportska dvorana a ispod nje izgrađeno 1980. g. igralište nogometnog kluba Prigorje.

Područna škola Bačun napravljena je1959. g. ali je s vremenom prenamjenjena u dječji vrtić.

Najstarija područna škola izgrađena je u Bidrovcu 1913 godine i prihvaćala je djecu iz Bidrovca, Vidovca, Markuševečke Trnave i Markuševečkog Popovca. U vrijeme između dva svjetska rata osnovno školovanje trajalo je 4 godine i škola je mogla primiti svu djecu. Ta zgrada postoji i danas i u njoj djeluje dječji vrtić.

U Federativnoj Narodnoj Republici Jugoslaviji obavezno osnovno školovanje produženo je najprije na 6 a potom u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji na 8 godina. Zbog produljenja trajanja školovanja zgrada je postala premala. Moralo se izgraditi novu veću školu.

Godine 1956. u Vidovcu je izgrađene nova škola koju su isprva polazila samo djeca iz Vidovca i Popovca. Djeca iz Trnave i Bidrovca i dalje su polazili školu u Bidrovcu do navršenog 4. razreda da bi tek više razrede polazili u Vidovcu. Zbog potrebe za zbrinjavanjem male djece u vrtićima, Bidrovečka škola pretvorena je u vrtić a sva školska djeca premještena su u školu Vidovec.

Od 1950 do 1958. g. djelovala je u Markuševcu škola za građevinska i obrtnička zanimanja.

Na kraju spomenimo najstarije i najzaslužnije seoske učitelje. U Markuševcu to je svakako seoski učitelj, prosvjetitelj, zastupnik i osnivač kulturnih društava pokojni gospodin Andrija Širola.
U Bidrovcu je to pokojni gospodin Vječeslav Kohanek koji je sa suprugom, također učiteljicom, proveo cijeli svoj radni vijek u Bidrovečkoj školi podučavajuči djecu čitanju i pisanju a mještane poljoprivrednom gospodarstvu.
/autor Ivan Ročić/

Prvoizgrađena škola u Markuševcu

 

Šimunčani u rujnu 1859 prvi u Zagrebu napravili školu

Zajni sam vam put pisal kak je to bile za vreme zupnika Kreše Ivsica, i kak je Gračanec pisal da su Šimuncani bili, a mojsti misli da još navek jesu, velki sirumaki. Im znaš kak ti ljudi misliju: “Ak si siromak onda si i bedak, niš neznaš i nemaš nikakve škoule”. E pa baš zbog tog Vam bum nekaj napisal o naobrazbi u našem podsljemenskom kraju, pak da vidime do je pre navčil pisati i čitati.
Za dotepence i strajnske, za one teri teške razmeju veljim da moraju tri put prečitati. Prvi put onak sam da preletiju, drugi put da se nafščiju čitati, a trejti put da razmeju.

Ja vam te ne pišem da bum Sveti Šimun zveličaval, nek sam da doznate pravu istinu i da se zbog tega ne morte sramit kak smo se mi sramili. Ništi nam niš ni znal ili ne štel reči kak je negdar bile. Bil sam tak gingav (iskompleksiran) da me bile čak strah jenu Gračanku onu stvar iskati.

Nek pravica i istina izajde na videlo
Da Vas pune ne zamaram bum preskočil vreme kad je carica Marica (Marija Terezija 1717 – 1780) pokrenula naobrazbu u svom carstvu i bum počel sa Carom Franjom Josipom I. teri je postavil i ministra za naobrazbu i kulturu 1848 ljeta Gospodnjeg. Bilo je to vreme Ilirskog preporoda, a i velikih revolucija u celoj Europi. Hrvati su se jako zakačili sa madjarima, a Ban Jelačić ih je dobro sprašil.

Baš zbog tih dogadjanja moralo je projti daljnih deset ljet da bi se i kod nas sprovelo u delo kak je car napisal:
– školstvo ima ds se odvoji od crkve i da se stavi pod nadzor države
– obavezno se mora ijti osam ljet vu školu, ali se u petom razredu more prejti u trogodišnju školu za učenje zanata. To vrijedi i za curice sa razlikom da imaju manje matematike i geometrije, ali da više uče ručne radove.
– jen razred ne sme imat vise od 80 djaka

Dražava kak država, nigdar nema dosta penez pak su onda one župe (opčine) odnosno mjesta tera su bila pri penezima počeli otvarati pučke škole.
Šimuncani, teri bi se za svoju decu dali, odmah su dali grund i peneze i tak su

ŠIMUNCANI U RUJNU 1859 PRVI U CELOM ZAGREBU NAPRAVILI ŠKOLU
Škola se zvala: “NIZA PUČKA UČIONICA U MARKUŠEVCU”

Sad oni teri male boljše znaju povjest tih cajta boju rekli: “Ne istina, Remečani su 4 meseca pre dobili “Pučku školu”. “Je istina je” velim ja “sam kaj je ta škola več i pre bila u Remetama pri ondasnjim časnim sestrama u samostanu, sam su joj promenili ime. Tek dva ljeta kesneše su si napravili školu.
Gračanska i šestincanska deca su bogme klipsali vu Remete v školu. To je bile prilične daljeke tak su deca celi dan zgubila”.

1864 dobili su Šestinčani školu, a Gračenci tek 1904.Znači skoro pola stolječa kesneše neg Šimunčani. Zate si nek Gračenec dobro premisli kad govori i piše o Šimunčanima.
/autor: Zvonko Šimunjak/

Historijat markuševečkog školstva
U rujnu 1859. osnovana je na području Markuševca jednorazredna škola pod nazivom Niža pučka učiona u Markuševcu. Područje markuševačke školske općine obuhvačalo je sela Markuševec, Štefanovec, Deščevec, Trnava, Dubrava, Bačun, Bidrovec i Popovec. Poglavarstvo općine Markuševac je osiguralo sredstva za izgradnju škole i poklonilo zemljište. Početkom školske godine 1865./1866. otvorena je u školi opetovnica. Tijekom 1890. proširena je škola s jednorazredne na dvorazrednu.

Zbog nedostatka prostora, općina je sagradila 1895. novu školsku zgradu u neposrednoj blizini već postojeće. Početkom 20. stoljeća škola je nosila naziv Obospolna niža pučka škola Markuševac – Sv. Šimun.

Za vrijeme 1. svjetskog rata škola je ostala u vlastitim prostorijama, ali je polazak škole bio vrlo neredovit. Na sjednici Učiteljskog zbora od 20. studenog 1925. odlučeno je da se u školu uvede analfabetski tečaj. Početkom školske godine 1929./1930. škola je dobila vlastiti kino aparat. Iste školske godine izvršena je i nadogradnja jedne od školskih zgrada.

Na temelju Zakona o narodnim školama od 5. prosinca 1929. službeno naziv škole mijenja se u Državna narodna osnovna škola Markuševac. U razdoblju Banovine Hrvatske škola nosi naziv Narodna škola Markuševac.

Tijekom 1939. ponovno je izvršena nadogradnja školske zgrade.

Odlukom Odjela za obrt, industriju i trgovinu Banske vlasti Banovine Hrvatske od 12. studenog 1940., otvoren je u školi Povremeni stručni tečaj u Markuševcu, s početkom rada od 1. prosinca iste godine.

Ustrojenjem NDH i donošenjem novog školskog zakona, Ministarstvo nastave u Zagrebu donijelo je odluku o ponovnoj promjeni naziva škole u Državna mješovita pučka škola Markuševac. U svibnju 1944. vojska je zaposjela školsku zgradu, ostavivši tek jednu prostoriju za održavanje nastavne obuke. Zbog manjka prostora, sve do kraja rata, obuka se održavala neredovito sa slabim odazivom učenika.

PROMJENE NAZIVA ŠKOLE
Niža pučka učiona u Markuševcu, 1859. – 1900.
Obospolna niža pučka škola Markuševac – Sv. Šimun, 1900. – 1929.
Državna narodna osnovna škola Markuševac, 1929. – 1940.
Narodna škola Markuševac, 1940. – 1941.
Državna mješovita pučka škola Markuševac, 1941. – 1945.
Danas škola djeluje pod nazivom Osnovna škola Markuševac.

/izvor HR-DAZG/

Da vidite kad su drugi vu Zagrebu dobili škole sastavil sam jeden Godišnji redosljed otpiranja škola vu Zagrebu
1. HR-DAZG-187 Državna mješovita pučka škola Remete 1859
2. HR-DAZG-185 Državna mješovita pučka škola Markuševac 1859
3. HR-DAZG-26.00 Državna mješovita pučka škola Kaptol 1860
4. HR-DAZG-189 Državna mješovita pučka škola Stenjevec 1860
5.HR-DAZG-190 Državna mješovita pučka škola Šestine 1864
6. HR-DAZG-207 Državna mješovita pučka škola u Samostanskoj ulici 1865
7. HR-DAZG-191 Državna mješovita pučka škola Vrapče 1866
8. HR-DAZG-191 Državna mješovita pučka škola Vrapče 1866
9. HR-DAZG-216 Pučka škola biskupa Langa 1874
10. HR-DAZG-220 Osnovna škola sestara milosrdnica u vili kod Svetog Duha 1874
11. HR-DAZG-202 Državna mješovita pučka škola u Krajiškoj ulici 1875 itd …
Vaš Zvonko Šimunjak

 

150 ta obljetnica osnovne škole Markuševec

Foto: Sjećanje na proslavu 100-te obljetnice

Dok sam pisal o naobrazbi u Podsljemenskom kraju, lahko sam zracunal da je proslog ljeta u rujnu bila 150- ta obljetnica skoule vu Markusevcu pak me zanimalo jel se to ljepo i svecano proslavilo. Su mojsti dosli predstavnici ministra za kulturu ili cak nas zagrebacki gradonacelnik gospon Milan Bandic sa poklonima? Ne znam pre bi rekel da nije bilo nikoga i da su cak tam oni vu skoli zaboravili da im je blagdan.

Da se podsetimo: 
1929 za 70- tu Obljetnicu skola je dobila filmski projektor,
1959 za 100- tu Obljetnicu dobili smo televizor, a mi djaci smo pravili popis mjestana odnosno djaka nase skole koji su poginuli u NOB – u
1984 za 125- tu Obljetnicu nema podataka
2009 za 150- tu Obljetnicu imam podatak, od ravnatelja Darka Cizmeka, da se nije nista napravilo

Eto tak vam je to kad imas svoju drzavu onda nemas penez. Ak nemas svoju drzavu ond dobis peneze, da se nebus bunil, da stalne ne javkas kak te zgnjetavaju i kak te si mrziju. Ovak bez penez nemas ni brig de ih bus potrosil, ne moras nis delati, deca ne moraju pisati o kraju v terem ziviju. Nikoga ne za nis briga. Saki ima svoje brige, al ak moras nekaj napisati, onak za plakat, kak na primer na internetskim stranicama grada Zagreba, onda se nekaj zmislis i te napises, a da to nije istina, im ne vazno taki tak nisti nis nezana, su sami tutleki, kumeki. Sa sreca kaj imame Gracance, oni se navek nekaj zmisle pak si zapopevaju:

“Opet sam se nekaj zmislil, zmislil,
Opet sam se nekaj zmislil, zmislil,
Opet sam se nekaj zmislil, zmislil, Pak bum isel gor i dol”
autor posta: Zvonko Šimunjak

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: