Povijesni razvoj Markuševca

Prvo spominjne imena Markuševec

Piše: Ivan Ročić   
Monografija ili knjiga o Markuševcu koliko je meni poznato do sada nije napisana. Radi toga sam morao prvo zavirit u neke crkvene edicije. Na internetu je Markuševec također slabo zastupljene.Jedna od takvih edicija je knjižica koju je uredio pokojni župnik Krešimir Ivšić, župnik župe sv.Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu davne 1976. g.

Citati iz knjige:
Od davnine poznat pod imenom sv. Šimun, danas naselje Markuševec, nalazi se pod Zagrebačkom gorom, Medvednicom.

Sve do 16. stoljeća poznat je samo pod imenom sv. Šimun. U 16. stoljeću dolazi, prema predaji na taj teritorij velikaš Markuscz, koji novači na području župe sv. Šimun, svoje sluge i kmetove za gospodarske i ratne svrhe.

Prema tome njegovi radici i vojnici bili su Markusczevi, i na taj način pomalo se izmijenio naziv mjesta iz sv. Šimun u Markuševec.

Kao godina početka crkvenog života na tom području spominje se godine 1076. Taj podatak navodi historičar crkvene povijesti prof. dr. Krunoslav Draganović.

Neki autori, međutim, to poriču. No, sa sigurnošču možemo reči da je župa sv. Šimuna i Jude Tadeja, a prema tome i župna crkva u Markuševcu jedna od najstarijih u zagrebačkoj nadbiskupiji, a vjerojatno i u cijeloj Hrvatskoj.

Na temelju dokumenata historijskih izvora s kojima raspolažemo vidljivo je da sadašnja crkva počiva na temeljima jedne još starije crkve. Ova današnja ima u zaglavnom kamenu nad glavnim oltarom uklesanu godinu 1476. U jednom starom šematizmun spominje se godina 1276.

Činjenica je da se od najstarijih vremena na ovom terenu, od Šestina do Čučerja, spominje kao župa samo sv. Šimun. Šestine i Remete bile su stoljećima u sklopu župe sv. Šimuna i Jude Tadeja. Remete na primjer kao župa žive tek od 1812. godine. Župa sv. Šimunan i Jude Tadeja nadomak je Medvedgrada kojega podiže zagrebački biskup Filip II oko 1271. godine, i ima sa gospodarima tog grada stoljetne veze. Razni i brojni gospodari Medvedgrada (zagrebački biskupi, velikaši Gregorijanci, Alapići, Arpadovci, Zrinski, grofovi Celjski i drugi) trebali su i novačili su radnu snagu i vojni potencijal uz ostala naselja največim dijelom iz redova siromašnog puka župe sv. Šimuna i Jude Tadeja u Markuševcu.

Od davnine postoje u sastavu župe sv. Šimuna i Jude Tadeja sela: Bačun, Markuševec Gornji i Donji, Štefanovec, Deščevec, Markuševečka Trnava, Makuševečka Dubrava, Bidrovec, i Markuševečki Popovec. U nazad tridesetak godina nastala su i nova naselja Miroševečina i Medveščina.

Još o postanku imena Markuševec
Dobio sam email iz Geteborga, Švedska od gospodina Saše Markuša koji se živo interesira o postanku imena Markuševec.
Email adresa gospodina Saše Markuša je sasamarkus@hotmail.com
Vezani članak na ovom blogu na ovu temu je Povjesni postanak Markuševca

Molim zainteresirane građane da stupe u kontakt s dotičnim gospodinom ili sa urednikom bloga

Pročitajte email gospodina Saše Markuša prenesen uz neznatne lektorske izmjene.

Postovani gospodine Rocicu,
Zelim da Vas pohvalim na lijepom radu ovih stranica o Vasem mjestu Markus(sh)evcu, zaista je za pohvalu i svaka Vam cast!U kontekstu Vaseg teksta spomenuli ste knjižicu koju je uredio pokojni zupnik Kresimir Ivsic, zupnik zupe sv. Simuna i Jude Tadeja u Markusevcu davne 1976. g.
Markusevec je sve do 16. vijeka poznat je pod imenom sv. Simun. U 16. vijeku dolazi, po predanju u toj oblasti velikas Markuscz (Markus(sh)), koji novaci na podrucju zupe sv. Simun, svoje sluge i kmetove za gospodarske i ratne svrhe. Prema tome njegovi radnici i vojnici bili su Markusczevi, i na taj nacin pomalo se izmijenio naziv mjesta iz sv. Simun u Markusevec. Ovo ukazuje da se mjesto nekad zvalo Sv. Simun, koje je povremeno preslo u ime Markus(sh)evo po spomenutom velikašu koji je najvjerojatnije tu imao svoje posjede/imanje. S time se posjed proglasio imenom vlasnika, to jest u ovom slucaju spomenutog velikasa a moze biti njegovoga sina, kao naslednika! To bi bilo vise vjerodostojnije, ali opet to je jedna od mojih teorija, moje misljenje, s kojim se Vi ne morate sloziti.

Podatak sa ovog bloga da je Markusevec sve do 16. vijeka poznat pod imenom sv. Simuna, a potom se vremenom izmijenilo u Markusevec podudara se podatkom koji sam ranije pronasao, doduse, tu se ne spominje nikakav velikas Markusch, zato je ovaj podatak s ovog bloga o tome velikasu za mene u mom istrazivanju veoma dragocjen! Medjutim, takodje, iz ranijeg pronadjenog podatka o Markusevcu, njegovo ime datira iz pisanih spomena vec ranije iz 1317. godine! Da li je moguce povjerovati da je ovaj vlastelin zaista postajao, o kojem se vijeku to radilo i odigravala radnja!?

Bez obzira na vijek, postavljam pitanje; tko je zapravo bio ovaj velikas? I da li u spomenu crkvenih knjiga u kojim ste ga pronasli, ima dodatno ime? Da li je u tim spisima upisan njegov vojni cin, hocu reci koju je titulu nosio. I odakle je dosao? Sudeci prema pisanome obliku, kako mu je ime / prezime navedeno sa -cz, rekao bi da je on bio Madjar !?. Sto ne mora da znaci, moze biti da je bio u sluzbi Mađara kao vojnik/ ratnik? S obzirom da se u drugom podatku spominju gospodarske i ratne svrhe; cije gospodarstvo i u cijoj sluzbi je on bio kao velikas? Također, s kim je on to vodio rat i za koga? Također i u Poljskoj postoje geografski toponimi ovog imena, pojedina mjesta sa -cz(-). To je interesantno! Također se otvara pitanje, s obzirom da je bio velikas, mora da je postojao njegov grb, kao prepoznatljivost njega samog i ostalog plemstva, da li ima koji spomen na to?

Pripadnik pleminitog roda Cubranovica, Stjepan Berislavic od Vrhrike, bio je u razdoblju od 1486. do 1510. vojno-administrativnim upraviteljem Lukaveckog dijela ili moguce cijeloga vlastelinstva Medvedgrad. To je vlastelinstvo, u posjedu kralja Matije i njegova sina hercega Ivana Korvina, preslo godine 1510., smrcu hercegove udovice Beatrice Frankopan u vlastnistvo, njezinog drugog muza, markgrofa Jurja Brandenburskog. Ta je godina i godina smrti Stjepana Berislavica.
Ovdje se i spominje Markusev Vrh (moja teorija da i sami naziv “Vrh” oznacava da je tu nekad bio megdan/bitka od velike znacajnosti … Mislim da ima neki spoj izmedju Markusevog Vrha (danas, Markusevo Turopoljsko) i Markusevaca iznad Zagreba, na padinama Parka Medvednice!(?)

Interesira me kad ste naveli broj stavnovnika sa 3500, da li na tom podrucju danas zivi koja obitelji sa prezimenom Markus(sh)? Ili da su nekada tu boravili pa se odselili, imali gdje to zapisano? Znam da ima puno Markus(sh)a koji zive u Zagrebu i u drugim mjestima u Hrvatskoj! Interesantan je takodje, geografski toponim Markus(sh)brijeg iznad samog Lobora, gdje sam takodje pronasao puno clanova porodica sa prezimenom Markus(sh). Tu sam pokusao preko nekog sajta da stupim u kontakt sa gospodinom Dragutinom Markusem, na zalost nije mi se odozvao. Kao i bezbroj pokusaja da stupim u kontakt sa nekim Damirom Markusem, koji ima svoj blog.

Toliko od mene za sad postovani gospodine Ivane Rocicu. Ukoliko zelite da vodite samnom dalju korespodenciju vazda ste dobrodosli, s time cu vam dostaviti moju e-mail adresu! Zelim Vam svako dobro i sretno u Vasem radu sa prikupljanju podataka o Markusevcu.

Sa postovanjem, Markus Sasa, Geteborg, Svedska
PS Ne vjerujem da mi je uspjelo sa upisom lozinke itd, zato Vam putem Vaseg e-maila saljem i moje pismo.

 

Povijest prometnig povezivanja

Autor: Ivan Ročić
Pionirska željeznica
Nekadašnja Pionirska željeznica vozila je na trasi Dubrava-Pionirski grad – Miroševec – Markuševečka Trnava (6 km) sve od 1948. do 1964. g. kada je uvedena autobusna linija Dubrava – Markuševečka Trnava. Stanovnici Markuševečkog Popovca i Vidovca još su dugo čekali na produženje autobusne linije do njihovih mjesta.


Nekad zadnja stanica Pionirske željeznice, danas ambulanta u Markuševečkoj Trnavi.


Još dan danas se djelomično nazire kuda je išla pruga vlaka zvanog “Pionirac”
Ostaci trase u Trnavi kod Prašnica (Batanjka)


Početna stanica Pionirske željeznice u Dubravi još je uvijek sačuvana u izvornom obliku.
Remontna radionica i garaža su srušeni.

Tramvaj vozi do Dolja
Piše Ivan Ročić

Kada je poslije Drugog svjetskog rata izgrađena tramvajska pruga od Gupčeve zvijezde do Mihaljevca a potom sve do Dolja ispod Sljemenske žičare, stanovnici okolnih sela Gračana, Bačuna i Markuševca mogli su predahnuti. Put do grada, kojeg su do tada najčešće prevaljivali pješice, uveliko se skratio.

Okretište tramvaja na Mihaljevcu nekad

Okretište Tramvaja na Dolju nekad

 

Grb

Blog Markuševec je dobio e-mail sljedećeg sadržaja:
Gospodine Ročić,
s obzirom da moja pretraga na internetu ne daje rezultate obraćam se vama jer mislim da bi mi vi mogli pomoći.
Prije nekih pola godine u Markuševcu smo osnovali MNK Markuševec i s obzirom da svaki klub mora po statutu imati svoj grb mi bi za svoj grb htjeli uzeti povijesni grb Markuševca( ako postoji) ili grb velikaša Markuscza (ako postoji).

Sa poštovanjem
Predsjednik MNK Markuševca
Petar – Marko Jakić

S obzirom da meni nije poznat grb Markuševca a uvjeren sam da je u nekom spisu ili knjizi zabilježen, molim čitatelje koji imaju nekih saznanja o grbu da podjele to sa nama slanjem email poruke na adresu:
peta.marko@gmail.com ili na adresu ivanrocic@net.hr

 

O MARKUSEVCU PRIJE 150 GODINA

Autor: Zvonko Šiminjak

Tesko je odmaknuti prasnjavu vorhangu koju cijelih 150 godina nitko nije diral ni mical. Vrijeme cini svoje pa polako ali sigurno, dogadjaji i ljudi padaju u zaborav, a ostaje samo „rekla kazala“ koja uglavnom ide na ustrb Markusevca i njegovih mjestana. Mozda ta „steta“ nije materijalna, danas se sve gleda kroz novac, ali vrijedja ponos ljudi jednog kraja, jer svaka izgovorena, a posebno napisana neistina je uvreda.

Namjera mi je ovim pisanjem vratiti dostojanstvo danasnjim ljudima i izreci zahvalnost nasim precima. I ja sam vjerovao u te neistine sve dok nisam dosao do podataka koje ovdje iznosim. Zelio bih potaknuti odgovorne u mjesnoj zajednici i na opcini da isprave taj negativan prizvuk o zaostalosti i nerazvijenosti markusevackog kraja. Markusevec nije bio ni manje ni vise raz- ili nerazvijeniji od ostatka ondasnje Hrvatske pa sve do poslije 2. Svjetskog Rata.

Ostajem, vremenski odredjeno, u vremenu kada su Markusevcani sagradili prvu skolu u cijelom Zagrebu.

To je polovica 19. Stoljeca, vrijeme Ilirskog pokreta, budjenja narodne svijesti, vrijeme ukidanja kmetstva, vrijeme vladavine bana Jelacica, uvodjenje hrvatskog jezika u hrvatski sabor, politicki aktivnog Ante Starcevica, velkog povjesnicara Eugena Kvaternika, kulturologa Ljudevita Gaja. To je vrijeme osoba koje su povijesno zaduzile hrvatski narod.

Slobodni i kraljevski grad Gradec ujedinjen je carskim patentom od 7. rujna 1850. godine s opcinama Kaptol, Nova Ves i Vlaška ulica, te s njima pripadajucim selima Trnje i Horvati u jedan grad.

Naziv novoga upravnog tijela bio je Kraljevski grad Zagreb, a poslije Slobodni i kraljevski glavni grad Zagreb.

Kako je zivio taj narod?
Tesko, ne samo u Markusevcu nego cijela Hrvatska se tesko oporavljala od 400 godina ratovanja sa Turcima. Taj je danak platila u krvi, kulturnom i gospodarskom zaostaloscu daleko iza drugih zapadnih zemalja.Te iste su zemlje pod zastitom hrvatskoga maca izgradjivale svoje blagostanje.
Prije proboja Turaka na Balkan 1453 godine (pad Carigrada) Engleska je zavrsila 100 godisnji rat sa Francuzima i u to vrijeme su Engleska i Hrvatska imale priblizno ist broj stanovnika i velicinu teritorije.
To samo onako usporedbe radi.

Prema poreznom izvjestaju, carskog i kraljevskog inspektora porezne uprave Vinzenza Sabljara iz 1866 godine MARKUSEVEC (Sveti Simon pod gorom) sacinjavaju mjesta:

Naziv mjesta
Broj kuca
Broj stanovnika
Prosijek
St / kuca

BACUN
15
220
14,6

BIDROVEC (Bidruzec)
11
174
15,8

DUBRAVA
50
653
13,06

Markus. DUBRAVA
7
89
12,7

DESCEVEC
15
220
14,6

POPOVEC
7
112
16

STEFANOVEC
12
166
13,8

Markus. TERNAVA
23
384
16,7

zbroj
140
2018
14,4

U Markusevcu je skola sa 95 ucenika od toga su 53 muske i 42 zenske djece i samo jedan ucitelj

Usporedbe radi
SESTINE (ZAKUTEK, stari naziv za Sestine) zajedno sa GRACANIMA (hrpa kuca uz potok) sa svim zaseocima BIENIK, DEDICI, KRALJEVAC, LUKSICI, MIKULICI I MLINOVI
imaju 1250 stanovnika.

Sredinom 19. stoljeca, rijetko je koji grad u Hrvatskoj imao 2000 stanovnika. Znaci postojala je odredjena ekonomska pa i politicka moc, jer u to vrijeme u monarhistickoj Hrvatskoj polako ali sigurno jaca visestranacje i gradjanstvo. Znaci nije bilo slucajno da se u Markusevcu otvorila prva pucka skola na podrucju grada Zagreba.

Bogati sumom (Dubrava je stari naziv za sumu, Dub na starohrvatskom znaci hrast) Mrkuvsecani je krce i prodaju kao ogrijev u Zagrebu. Markusevacki potoci su preslabi za pogon pilana te se prodaju balvani i grubo rukom tesane rozenice (grede).
Cijelo podrucje pripada kaptolu znaci crkvi i markuvsecani nisu nikad imali neikakovog drugog gospodara osim crkve (to cu objasniti drugom prilikom).

Ta cinjenica je imala svoje prednosti, na primjer: manja su bila davanja i veca sloboda naseljavanja i raseljavanja. Odlucivali su sami sto i kako ce saditi i sijati na svojim posjedima.
Sa druge strane, podrucja koja su bila pod vlastelom imali su svog gospodara koji je odlucival cime ce se ljudi na tom posjedu baviti. Sto ce saditi i sijati ili se baviti vocarstvom ili povrtljarstvom. Znaci postojala je jedna specijalizacija proizvodnje.
Markuvsecani su imali raznolikost proizvoda za svoje potrebe, a visak su prodavali u Zagrebu.

Tako su recimo Sestincani i Cucurcani uglavnom bili radna snaga na vlastelinskim posjedima, a ono malo okucnice su obradjivali za vlastite potrebe . Za prodati im je ostalo malo ili skoro nista. Medjutim Sestincani to kompenziraju na drugi nacin. Davali su druge usluge gradjanima Zagreba. Blizina grada im je omogucila da tu i tamo zakolju koju svinju i brzo s njom u Zagreb na platz. Medjutim glavna im je djelatnost bila pranje rublja na potoku za zagrebacku gospodu. Bili su obuceni u narodnu nosnju kao i Simuncani, obilazili su kuce i stanove po Zagrebu

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: