Kulturno umjetnička i športska društva

NK „Prigorje“ u osamdesetima

http://www.box.com/embed/2lybjpj3ejjnjcl.swf

Kulturno umjetnička društva Podsljemenskog kraja

Od Šestina na zapadu do Čučerja na istoku med bregi zeleni smjestila su se stara naselja Šestine, Gračani, Remete, Bukovac, Markuševec i Čučerje, uključena danas u četvrti užeg područja našega glavnoga grada Zagreba.

Širenje grada i bespoštedna izgradnja na tim prigorskim mjestima, uzimaju danak, mijenjajući krajolik i društvene odnose, ne štedeći ni prepoznatljive vrijednosti izvorne tradicijske kulturne baštine. Pa ipak, kao oaze u pustinji, postoje mjesta koja se tome tvrdoglavo opiru i ljubomorno čuvaju domaću riječ, pjesmu, svirku i običaje – sve ukomponirano uz prekrasne narodne nošnje.

Čuvari i promicatelji bogatoga folklornog nasljeđa i narodnog stvaralaštva okupljaju se u društvima s dugom i bogatom tradicijom: HKPD Bosiljak – Čučerje 1896 . HSPD Sljeme – Šestine 1896. HSPD Podgorac – Gračani 1907. HKUD Prigorec – Markuševec 1923. KUD Zdenac – Bidrovec 2001.
KUD Frankopan-Remete 1920. KUD Bukovac 1924. FIS Remete 1995.

Dogovorom prigorskih društava organizirana se svake godine smotra narodnog stvaralaštva pod nazivom Prigorski dan kao obnavljanje pomalo zaboravljene tradicije, kao dokaz da je u zagrebačkom Prigorju još uvijek živ duh tradicijske kulture, da još uvijek po Prigorju rožice cveteju! /Ivan Ročić/

 

Markuševečka narodna nošnja

Barbara Lelić iz Markuševečke Trnave

Foto: I. Ročić, 2007. g.

Ispred Ročićeva mlina

Djevojka ispred Ročićevog mlina u Markuševečkoj Trnavi, foto 1972. g.

Narodna nošnja: KUD “Zdenac” Bidrovec

Dječak i djevojčica (Ivan i Ana Kirin) , KUD “Zdenac” Bidrovec
Snimka: travanj 2001 .g.

Narodna nošnja: Svadbena

Šimunska nošnja: mladenka i mladenec spremni za ženidbu /pripremio Ivan Ročić/

 

HKUD «Prigorec»


HKUD «Prigorec» osnovan je 1923. g., a danas broji preko 150 aktivnih članova u tri sekcije:- pjevački zbor- folklorna sekcija- tamburaška sekcijaZbog kvalitete nastupa sudionik je važnijih nacionalnih i međunarodnih smotri, a tijekom godina postojanja, gostovao je u Njemačkoj, Austriji, Italiji, Slovačkoj, Mađarskoj i Potrugalu.Zajedno sa drugih šest podsljemenskih društava, suorganizator je i godišnje manifestacije «Prigorski dan» u KD «Vatroslav Lisinski» koja se održava sa ciljem očuvanja kulturno-umjetničke baštine i tradicionalnih običaja, napjeva, plesova i nošnji kako prigorskog kraja tako i cijele Hrvatske. Folklorna i tamburaška sekcija rasadište je mnogih talentiranih plesača i svirača.Kontakt adresa: e-mail: hkudprigorec@zg.t-com.hr

Dana 23. rujna davne 1923 godine osnovano je Hrvatsko seljačko pjevačko društvo Prigorec u Markuševcu.
Društvo je s većom skupinom seljaka osnovao Andrija Širola, učitelj u pučkoj školi u Markuševcu.

Danas HKUD Prigorec djeluje u četiri sekcije: mješoviti zbor, folklorna sekcija, tamburaška sekcija, sekcija švelja , te broji oko 150 članova.

Muški pjevački zbor prerastao je s vremenom u mješoviti. Trenutno djeluje ženski pjevački zbor. Voditelji zbora u početku su bili Dragutin Krapac i Mirko Cajner. 1999. godine vođenje zbora preuzeo je Marijan Makar, ugledni skladatelj, aranžer, i dirigent . Od 2008. zborom ravna prof . Nenad Dan Kozig.

Folklorna sekcija njeguje i čuva folklornu baštinu Prigorja: pjesme, plesove i narodnu nošnju. Osim prigorskih izvodi pjesme i plesove svih dijelova Hrvatske. Pod stručnim i požrtvovanim vodstvom Dejana Pilatuša, koji je već dugi niz godina voditelj i koreograf, sekcija je dosegla visoku razinu izvedbe. Tijekom godina folklor je sudjelovao na festivalima u Italiji, Mađarskoj, Njemačkoj, Austriji, Češkoj, Slovačkoj, Rumunjskoj, Portugalu,Francuskoj,Švedskoj,BiH,Švicarskoj. Unutar sekcije djeluje i djevojački folklorni zbor pod vodstvom Sande Bajuk.

Tamburaška sekcija izvanredan je tamburaški orkestar koji prati folklorne nastupe i mješoviti zbor ali izvodi i samostalni program sastavljen od izvornih i skladanih narodnih pjesama iz cijele hrvatske. Dugogodišnji voditelj u tamburaškoj sekciji Prigorca bio je Danko Mazut, poslije vođenje sekcije preuzima Damir Mihovec, a od 2007.godine sekciju vodi Marijan Sivoš.

HKUD – “Prigorec” je član ZAFAZ-a, također član je CIOFF-a, međunarodnog vijeća organizacija za folklorne festivale, zatim udruge Družina i tek osnovane udruge Prigorski dan. Zajedno s šest društava podsljemenske zone, Prigorec sudjeluje u organizaciji manifestacije Prigorski dan, koja se održava svake godine u Koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Tradicionalno organiziramo Šimunske cajte, na našoj Selječici i Proščenje na Pijacu pri cirkve za Anđelsku nedelju.

Tamburaški podmladak broji 18 članova djece od 8-12godina starosti,pod vodstvom prof.Nenad Dan Kozig. Podmladak Prigorca najbolja je garancija te potvrda dobrog i kvalitetnog rada.

Kontakt : Predsjednik : 091/2991498

Tajnik: 091/2993036
Tel/fax: 01/4574 369

web: http://www.hkud-prigorec.hr
E-mail: hkud.prigorec@zg.t-com.hr

 

Zvonko Šimunjak o HKUD Prigorec

Hallo moji Markusevcani,

slucajno sam se skrenul na vase stranice i citajuci Vas Blog, o nastanku i djelovanju drustva “Prigorec”, upada mi u oci da je naprosto, kaznjivo, zanemarena cinjenica o ozivljavanju drustva poslije 2. Svjetskog rata tj pocetkom 60 tih godina. Da, bilo je to skoro prije 50 godina, ali vaznost tih dogadjanja ne bi se smjela ispustiti ni u najkracoj predstavci drustva.

Jos vise me cudi sto znam da ima jos zivih i zdravih „ozivotvoritelja“ kulturnog djelovanja markusevacke mladezi i da oni dan danas zive u Markusevcu. Da nije bilo tih deckih „Jarcana“ (cure su nam se kasnije pridruzile), vjerujte mi, ne bi imali danas tu raznolikost kulturnog djelovanja u Svetom Simunu.

Zbog cega to presucivanje? Naprosto ne vjerujem da Vam to razdoblje nije poznato!
Mozda Vam stvarno nije poznato?

Rado cu Vam opisati dogadjaje 50- i 60-tih godina koji su doveli do stvaranja KUD “Prigorec”, kasnije HKUD “Prigorec”. Naravno kojom drugom prigodom.

Smatram, sa odredjenom distancom od 40 godina moga odlaska iz Markusevca, bez nekih
interesnih ili cak stranackih namjera, kao sudionik tih dogadjaja, da je naj-, naj-, najzasluzniji za kulturni razvoj Markusevca Stjepan Rocic zvani “Stef Pindekov” ili samo “Stef”kako smo ga mi, iz postovanja zvali.

Reci njemu “Pindek” osjecali smo kao uvredu koju on nije zasluzio. Njegovo se ime nigdje ne spominje, a spominje se ime prof. Cajnera kojeg je on doveo. Ja sam licno sjedio za stolom kada smo gosp. Cajnera nagovarali i sa njim pregovarali da dojde u “Prigorec” koji je vec imao jaku folklornu i tamburasku sekciju.

Bio je nas uzor i pazio je na nas da ne skrenemo krivim putem. Da je sam skrenuo to su posljedice privatne drame o kojoj sam ja samo iz pricanja cuo.

Srdacan pozdrav cijelom drustvu u cijem sam prvom “Upravnom odboru” bio najmladji clan kao predstavnik tamburasa.

Vas Zvonko Simunjak

 

Šahovski klub “Prigorje” Markuševec

Gdje igramo kad nam dolazite u goste?


Klupske prostorije Šahovskog kluba Prigorje nalaze se na adresi: Hrvatski dom Markuševec, Trg sv. Šimuna 1, 10116 Zagreb, Markuševec
Na slici je to desna zgrada. Klupske prostorije nalaze se na prvom katu iznad ugostiteljskog objekta.

Gdje je drugo mjesto za igru i sjedište kluba?
Sjedište kluba nalazi se u Društvenom domu Bidrovec
na adresi:
Šahovski klub “Prigorje”
Bidrovečka cesta 30,
10116 Zagreb, Markuševec.

Povijest kluba
Rad i život kluba otpočeo je davne 1983 godine. Glavni inicijatori pokretanja kluba bili su Lovro Cik, Zlatko Strancarić i Ivan Ročić veliki zaljubljenici u sport i šah. Lovro i Zlatko bili su tada aktivni sportaši u disciplini dizanje utega. Zlatko je bio prvak Hrvatske u poluteškoj kategoriji a Lovro je bio prvotimac sportskog kluba dizača utega «Vukovar» koji se tada takmičio u 1. saveznoj ligi Jugoslavije. Jedini koji je od te trojice bio aktivni šahista bio je šahovski prvokategornik Ivan Ročić.

Klub je započeo kao i obično, simultankama, usmenim novinama, kategornim turnirima, sa lijepim željama i velikim ambicijama. Kupljeni su prvi šahovi, prvi satovi, prve šahovske knjige.
Ubrzo po osnivanju, u širim šahovskim i sportskim krugovima i u štampi, nametnulo se neizbježno pitanje: tko je to “Prigorje”, klub koji je preko noći postao sportska atrakcija Zagrebačkog šaha.

Agilni članovi uprave nailazili su, pri realizaciji programa, na brojne probleme, ali su prijegornim amaterskim radom, velikom ljubavlju prema šahu i klubu i izuzetnim sportskim zanosom uspijevali da savladaju sve teškoće, tako da je klub postao poznat, popularan i jak.

Prvi veliki problem bio je okupljalište šahista, Društveni dom u Bidrovcu koji je bio u ruševnom stanju. Krovište je bilo dotrajalo, okoliš zarastao u žbunje, zidovi vlažni, bez sanitarnog čvora, bez struje i telefona. Izuzetnim zalaganjem vodstva Šahovskog kluba malo pomalo Društveni dom se sanirao uz pomoć donatora PP Maksimir i gradskog poglavarstva.

U novije vrijeme obnovu društvenog doma pomogla je Gradska četvrt Podsljeme na čelu sa agilnim predsjednikom Dragom Topolovcem. Ove godine Gradska četvrt je odobrila šahistima termine i u Hrvatskom domu Markuševec te donirala nove šahovske satove i garniture na čemu im se svesrdno zahvaljujemo.

Momčad Prigorja plasirala se u IV Hrvatsku šahovsku ligu

Snimka ispred Doma sportova ,studeni 2007. g.
S lijeva: Marko Šimić, Vladimir Vouk najuspješniji igrač, Milan Tušek prva ploča, Božidar Harapin tajnik kluba, Hrvoje Plešnik kapetan momčadi, Emanuel Lukešić, Ivan Ročić predsjednik kluba i Danijel Domazet.

Šahovski klub «Prigorje» Markuševec i gradska četvrt Zagreb-Podsljeme organizirali su
3. memorijalni šahovski turnir Lovro Cik
u spomen na osnivača i dugogodišnjeg predsjednika ŠK Prigorje MarkuševecSjećanje
Cik Lovro je rođen je 1938 godine u Podsljemenskom mjestu Markuševcu. U Zagrebu je završio srednju a potom i višu tehničku školu strojarskog smjera i do umirovljenja radio kao inženjer u INA OKI-ju. Umro je 2005. g. kada je bio člana Upravnog odbora Zagrebačkog šahovskog saveza.

Njegovu neizmjernu ljubav prema šahu ilustrirati ću jednim primjerom. Teško bolestan, ležao je u bolnici čekajući operaciju. Operacija je bila na rasporedu u ponedjeljak. Dan prije operacije, u nedjelju, teško bolestan, bez znanja liječnika, došao je ovdje, u ovu istu dvoranu gdje smo mi sada, i odigrao šahovsku partiju za svoj klub. U toj šahovskoj partiji izašao je kao pobjednik, ali samo 2 mjeseca nakon toga izgubio je partiju, partiju borbe za život. Bolest je bila jača

Povijesti kluba vezana je uz ime Lovre Cika
Rad i život kluba otpočeo je davne 1983 godine. Glavni inicijatori pokretanja kluba bili su Lovro Cik, Zlatko Strancarić i Ivan Ročić veliki zaljubljenici u sport i šah. Lovro i Zlatko bili su tada aktivni sportaši u disciplini dizanje utega. Zlatko je bio prvak Hrvatske u poluteškoj kategoriji a Lovro je bio prvotimac sportskog kluba dizača utega «Vukovar» koji se tada takmičio u 1. saveznoj ligi Jugoslavije. Jedini koji je od te trojice bio aktivni šahista bio je šahovski prvokategornik Ivan Ročić.

Klub je započeo kao i obično, simultankama, usmenim novinama, kategornim turnirima, sa lijepim željama i velikim ambicijama. Kupljeni su prvi šahovi, prvi satovi, prve šahovske knjige.
Ubrzo po osnivanju, u širim šahovskim i sportskim krugovima i u štampi, nametnulo se neizbježno pitanje: tko je to “Prigorje”, klub koji je preko noći postao sportska atrakcija Zagrebačkog šaha.

Agilni članovi uprave nailazili su, pri realizaciji programa, na brojne probleme, ali su prijegornim amaterskim radom, velikom ljubavlju prema šahu i klubu i izuzetnim sportskim zanosom uspijevali da savladaju sve teškoće, tako da je klub postao poznat, popularan i jak.

Prvi veliki problem bio je okupljalište šahista, Društveni dom u Bidrovcu koji je bio u ruševnom stanju. Krovište je bilo dotrajalo, okoliš zarastao u žbunje, zidovi vlažni, bez sanitarnog čvora, bez struje i telefona. Izuzetnim zalaganjem vodstva Šahovskog kluba malo pomalo Društveni dom se sanirao uz pomoć donatora i gradskog poglavarstva.

Gradska četvrt Podsljeme pomaže šahistima
Posljednjih godina obnovu društvenog doma Bidrovec preuzela je Gradska četvrt Podsljeme na čelu sa agilnim predsjednikom Dragom Topolovcem. Danas šahisti nemaju problema sa prostorom, okupljaju se na dvije lokacijie: u Društvenom domu Bidrovec i Hrvatskom domu Markuševec.
Prošle godine Gradska četvrt je donirala nove elektroničke šahovske satove i šahovske garniture a ove godine je pomogla organizaciji memorijalnog turnira na čemu im se klub svesrdno zahvaljuje.

3. memorijalni turnir
je održan u Domu sportova u srijedu, 18. lipnja, 2008.
Prvo mjesto i nagradu 500kn osvojio je slovenski FIDE majstor Marijan Črepan.
Tempo igre bio je 10 minuta po igraču, igralo se 9 kola švicarski sistem.
Sudili su Ivan Petračić i Slobodan Gušić. Učestvovalo je 77 šahista

Glavne nagrade osvojili su:
1. mjesto: fm Marijan Črepan, 500 kn + pehar
2. mjesto: nm Slaven Koštrun, 250 kn + pehar
3. mjesto: Miro Pandurević, 150 kn + pehar
4.mjesto: mk Damir Mihalinec, 100 kn
5. mjesto: mk Roman Urukalović, 50 kn

Posebne nagrade:
Najbolji igrač elo 1800 bodova: Zlatko Lacko, 50 kn+zlatna medalja
Najbolji igrač elo 2000 bodova: Darko Švec, 50 kn+zlatna medalja
Najbolji igrač elo 2200 bodova: Denis Jakupec, 50 kn+zlatna medalja
Najbolji kadet do 11 godina: Bruno Pavčević, šah literatura+zlatna medalja
Najbolji junior do 19 godina: Nikola Greb, šah literatura+zlatna medalja
Najbolja žena: Tihana Harapin, šah literatura+zlatna medalja
Najbolji veteran: Božidar Grabar zlatna medalja
Sudionici turnira bili su počašćeni pićem i toplim obrokom


Bruno Pavčević i Karlo Putak su desetogodišnjaci, veliki prijatelji i veliki rivali. Bruno je na ovom turniru osvojio nevjerojatnih 5 bodova i osvoji kao nagradu zlatnu medalju i šahovsku knjigu. Karlo Putak igrač ŠK Prigorja osvojio tri boda ali on je nedavno osvojio kadetsko prvenstvo Zagreba U11 ispred Brune Pavčevića. /pripremio Ivan Ročić/

 

Biciklistički klub “Ciklus” Markuševečka Trnava


Foto, prizor sa prošlogodišnje utrke, prelaz preko potoka Trnava

Divlje Podsljeme XC Tradicional
Biciklistički klub Ciklus iz Zagreba, Markuševečka Trnava 13, među mnogim drugim utrkama, organizira tradicionalno svake godine i brdsko-biciklističku utrku “Divlje Podsljeme XC ” u čast lokalne biciklističke legende, Vida Ročića, koji je poginuo 1955. g. u Kairu (Egipat) vozeći za reprezentaciju bivše države Jugoslavije.
Mjesto okupljanja, prijave, start i cilj je uvijek u Markuševečkoj Trnavi (Zagreb) kod Lovačkog doma Prigorje, na šumskoj cesti M. Trnava-Hunjka.
Put do Lovačkog doma u M. Trnavi obilježava se putokazima od Dubrave i od Mihaljevca.
Staza je kružna, dužine 4.500 m, prolazi kroz šumske putove, makadame, potoke i livade Markuševečkog kraja. /pripremio Ivan Ročić/

 

Nogometni klub “Prigorje” Markuševec


Snimka iz 1957. g. Momčad novoosnovanog kluba Prigorje

NK Prigorje je klub sa vrlo dugom tradicijom. Osnovano je 19. veljače 1957. godina. Prvo igralište bilo je na livadi Selječica uz kukuruzište i potok tako da je lopta više bila u potoku i kukuruzištu nego na nogometnom terenu.
Boja dresova je bila zeleno – bijela i ta zelena boja Prigorja održala se do danas.
Prvo rukovodstvo kluba iz 1957. g.
Predsjednik: Dr. Ljubisavljević
Potpredsjednici: S. Kurek, i S. Kobasić
Tajnik: M. Žagar
Blagajnik: V. Dabac
Tehnički referent: Ivica Miklec, Nora
Članovi uprave: Habuš, Šelendić i Hadžić

Igralište i adresa kluba danas :
NK Prigorje Markuševec
Markuševačka cesta 160,
10000 Zagreb, Tel. +385 1 45-95-201

Čelništvo kluba danas:
Predsjednik: Zvonko Meštrić, mob.198/1887-550
Tajnik Željko: Šoban, tel. 01/4575-898
/Priloge pripremio Ivan Ročić/

Odgovori

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s

%d bloggers like this: